Kratak odgovor
Lancet komisija je 2024. navela 14 potencijalno promjenjivih faktora rizika za demenciju: manje obrazovanja, gubitak sluha, visok LDL holesterol, depresiju, povredu glave, nedostatak kretanja, dijabetes, pušenje, visok krvni pritisak, gojaznost, prekomjerno pijenje alkohola, društvenu izolovanost, zagađenje zraka i neliječeni gubitak vida. Zajedno su povezani s oko 45% slučajeva u svijetu, ali nijedan pojedinačni faktor ne daje garanciju za bilo koga.
- Četrnaest faktora pokriva cijeli život: jedan u ranom životu, deset u srednjem i tri u kasnijem životu.
- Gubitak sluha i visok LDL holesterol u srednjem životu povezani su svaki s oko 7% slučajeva demencije u svijetu, što je najveći udio među pojedinačnim faktorima.
- Ovi procenti su procjene za populaciju i pretpostavljaju uzročno-posljedičnu vezu. Neke veze mogu biti samo djelimično uzročne.
- Godine i gene, na koje niko ne može uticati, također su važni faktori rizika. Smanjenje ovih 14 rizika ne garantuje da će neko izbjeći demenciju.
- Većina koraka, poput provjere krvnog pritiska, sluha i vida, dobra je za zdravlje i na druge načine i vrijedi o njima razgovarati s ljekarom.
Na ovoj stranici (7 sekcije)
Faktor rizika je nešto što je povezano s većom vjerovatnoćom da se razvije neko stanje. U svakom slučaju nije uzrok, i to što neko ima faktor rizika ne znači da će oboljeti od demencije. Ova stranica navodi 14 faktora rizika za demenciju koje je Lancet komisija 2024. navela kao potencijalno promjenjive, šta istraživanja povezuju s njima i o čemu biste mogli razgovarati s ljekarom.
Za širu sliku, uključujući ono što su pokazala velika ispitivanja, počnite s tekstom Može li se demencija spriječiti? Šta kažu istraživanja. Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet; pogledajte našu medicinsku napomenu.
Koji su 14 faktora rizika za demenciju?
Lancet komisija iz 2024., koju je napisalo 27 istraživača demencije, procijenila je da 14 potencijalno promjenjivih faktora rizika zajedno obuhvata oko 45% slučajeva demencije u svijetu. Procenat za svaki faktor ispod je procjena Komisije o udjelu slučajeva u svijetu povezanom s tim faktorom, zaokružen na cijele brojeve. Procenti se preklapaju, jer mnogi ljudi imaju više rizika istovremeno, pa zato zbir iznosi 45%, a ne više.
| Faktor rizika | Životna faza | Udio slučajeva | Šta istraživanja povezuju | Šta možete učiniti |
|---|---|---|---|---|
| Manje obrazovanja | Rani život | 5% | Manje godina škole povezano je s većim rizikom. Mentalna aktivnost u srednjem životu također se čini zaštitnom, čak i kod ljudi sa malo školovanja. | Nastavite učiti i raditi stvari koje mentalno angažuju u bilo kojoj dobi: čitati, baviti se hobijima, pohađati kurseve, igrati igre s drugima. |
| Gubitak sluha | Srednji život | 7% | Neliječeni gubitak sluha povezan je s većim rizikom. Studije koje prate ljude kroz vrijeme povezuju korištenje slušnih aparata s manjim rizikom. | Provjerite sluh. Pitajte bi li vam slušni aparati pomogli i koristite ih ako su vam propisani. Štitite uši od glasne buke. |
| Visok LDL holesterol | Srednji život (od oko 40. godine) | 7% | Visok LDL („loš“) holesterol u srednjem životu povezan je s većim rizikom. Opservacione studije povezuju uzimanje statina s manjim rizikom, ali ispitivanja u kasnijem životu to nisu potvrdila. | Pitajte ljekara treba li vam provjeriti holesterol i šta, ako išta, treba učiniti. |
| Depresija | Srednji život | 3% | Depresija je povezana s većim rizikom. U kasnijem životu depresija može biti i rani znak demencije. | Recite ljekaru za loše raspoloženje ili gubitak interesovanja koji traje duže od dvije sedmice. Depresija se može liječiti. |
| Povreda mozga | Srednji život | 3% | Povreda glave u bilo kojoj dobi i iz bilo kojeg izvora, uključujući kontaktne sportove, povezana je s većim rizikom. | Nosite kacigu pri vožnji biciklom i kontaktnim sportovima. Pitajte o sprječavanju padova. Odmorite se i pregledajte se nakon povrede glave. |
| Nedostatak fizičke aktivnosti | Srednji život | 2% | Ljudi koji vježbaju i bave se sportom rjeđe razvijaju demenciju. Dokazi iz ispitivanja su još ograničeni. | Pitajte koja je aktivnost sigurna za vas i pronađite nešto što volite. Pogledajte naš vodič o vježbanju. |
| Dijabetes | Srednji život | 2% | Dijabetes, posebno ako počne u srednjem životu ili traje duže, povezan je s većim rizikom. | Provjerite šećer u krvi. Ako imate dijabetes, radite sa svojim timom za njegu na sigurnom upravljanju bolešću. |
| Pušenje | Srednji život | 2% | Pušenje je povezano s većim rizikom. Studije pokazuju da bivši pušači nemaju isti povišeni rizik kao oni koji nastavljaju pušiti. | Pitajte za podršku pri prestanku. Vrijedi prestati u bilo kojoj dobi. |
| Visok krvni pritisak | Srednji život | 2% | Visok krvni pritisak u srednjem životu povezan je s većim rizikom. Ispitivanja lijekova za pritisak sugerišu blago smanjen rizik od demencije ili kognitivnog oštećenja. | Poznajte svoje vrijednosti. Komisija predlaže gornju vrijednost 130 ili nižu od oko 40. godine; pitajte koji cilj vam odgovara. |
| Gojaznost | Srednji život | 1% | Gojaznost u srednjem životu povezana je s većim rizikom, a također povećava rizik od dijabetesa. | Pitajte ljekara za zdravu tjelesnu težinu za vas. Starije osobe ne bi trebale da se dijete radi mršavljenja bez medicinskog savjeta. |
| Prekomjerno pijenje alkohola | Srednji život | 1% | Teško pijenje povezano je s većim rizikom. Smanjenje teškog pijenja povezano je s manjim rizikom. | Pitajte koja je sigurna količina za vas, posebno uz lijekove koje uzimate. |
| Društvena izolovanost | Kasniji život | 5% | Rijetak društveni kontakt povezan je s većim rizikom. | Održavajte kontakt s ljudima na načine koji vam prijaju. Pogledajte naš vodič o društvenom povezivanju. |
| Zagađenje zraka | Kasniji život | 3% | Život u sredini s većim zagađenjem zraka povezan je s većim rizikom. Studije povezuju čist zrak s manjim rizikom. | Uglavnom pitanje javnih politika. Pratite lokalna upozorenja o kvalitetu zraka i ograničite boravak vani na dane velikog zagađenja. |
| Neliječeni gubitak vida | Kasniji život | 2% | Nekorigovani problemi s vidom povezani su s većim rizikom. Jedna velika studija iz SAD-a povezala je operaciju katarakte s manjim rizikom. | Redovno idite na preglede očiju. Pitajte mogu li se problemi poput katarakte liječiti. |
Kako da čitam ove procente?
Pažljivo. Sama izvještaj Komisije iznosi nekoliko tačaka koje vrijedi imati na umu:
- Opisuju populacije, a ne pojedince. Sažetak izvještaja University College London navodi da smanjenje rizika djeluje na nivou populacije i ne garantuje da će neko pojedinac izbjeći demenciju.
- Pretpostavljaju uzročno-posljedičnu vezu. Autori su uključili samo faktore s uvjerljivim dokazima, ali kažu da neke veze mogu biti samo djelimično uzročne.
- Riječ je o svjetskim podacima. Većina podataka dolazi iz zemalja visokog dohotka, a stvarni udio za pojedinu zemlju ili zajednicu može se razlikovati.
- Mali procenti i dalje mogu biti važni. Faktor povezan s 2% slučajeva u svijetu i dalje utiče na vrlo veliki broj ljudi.
Koji faktori rizika su dodati 2024. godine?
Izvještaj iz 2024. dodao je dva faktora u odnosu na 12 navedenih 2020:
- Visok LDL holesterol u srednjem životu, povezan s oko 7% slučajeva.
- Neliječeni gubitak vida u kasnijem životu, povezan s oko 2% slučajeva.
Koji faktori rizika se ne mogu promijeniti?
Nacionalni institut za starenje (NIA) kaže da je starost najveći poznati faktor rizika za Alchajmerovu bolest i da je niko ne može promijeniti. Gene također imaju ulogu; jedan dobro poznat gen koji utiče na rizik za Alchajmerovu bolest zove se APOE. NIA dodaje da naučnici još ne razumiju u potpunosti šta uzrokuje Alchajmerovu bolest kod većine ljudi. Lancet komisija navodi da se potencijalno promjenjivi rizici mogu smanjiti bez obzira na genetski rizik osobe.
Pošto godine i geni igraju tako veliku ulogu, mnogi ljudi koji nemaju nijedan od 14 faktora rizika ipak razviju demenciju. To nije ničija krivica.
Šta kažu dokazi iz ispitivanja o promjeni ovih rizika?
Povezivanje faktora rizika s demencijom nije isto što i dokazivanje da njegova promjena smanjuje rizik od demencije. Nekoliko primjera o tome gdje stoje dokazi iz ispitivanja:
- Krvni pritisak. U ispitivanju SPRINT MIND, niži cilj za krvni pritisak značajno je smanjio blago kognitivno oštećenje. Nije značajno smanjio vjerovatnu demenciju, iako je ispitivanje možda bilo premalo da to pokaže (SPRINT MIND u časopisu JAMA).
- Slušni aparati. Lancet komisija opisuje trogodišnje ispitivanje slušnih aparata koje nije pokazalo ukupan učinak na razmišljanje, ali jeste korist u podgrupi ljudi s višim rizikom. Studije koje prate ljude kroz vrijeme povezuju korištenje slušnih aparata s manjim rizikom. Više o tome piše u našem vodiču o sluhu.
- Fizička aktivnost. Nacionalni institut za starenje kaže da nema dovoljno dokaza iz kliničkih ispitivanja da zaključi da vježbanje može spriječiti ili usporiti blago kognitivno oštećenje ili Alchajmerovu bolest, iako neke studije sugerišu da može pomoći kod opadanja povezanog sa starenjem (NIA o sprječavanju Alchajmerove bolesti).
Dugotrajna ispitivanja koja čekaju da se demencija razvije su spora i skupa, pa će se za mnoge faktore najbolji dokazi i dalje dolaziti iz studija koje prate ljude godinama. Ti dokazi su korisni, ali slabiji od dokaza iz ispitivanja.
Šta je sa snom i ishranom?
Komisija je pregledala san i ishranu, ali ih nije dodala na listu, jer dokazi nisu bili dovoljno jaki ili dosljedni. Naši vodiči o spavanju i ishrani objašnjavaju šta se zna.
Razgovarajte s ljekarom
Godišnji pregled je dobra prilika da pokrenete ove teme. Možete ponijeti ovaj spisak i pitati:
- Kakve su moje vrijednosti krvnog pritiska, šećera u krvi i holesterola i treba li nešto od toga pažnju?
- Treba li mi provjeriti sluh i vid?
- Je li aktivnost koju radim sigurna i dovoljna za mene?
- Mogu li neki od mojih lijekova uticati na pamćenje ili razmišljanje?
Prije nego što promijenite lijekove, ishranu, post, vježbanje ili suplemente, prvo razgovarajte s ljekarom. Ako vi ili neko koga njegujete imate iznenadnu zbunjenost, slabost s jedne strane tijela ili poteškoće u govoru, pozovite 112.
Uobičajena pitanja
Koji su 14 faktora rizika za demenciju na koje se može uticati?
Lancet komisija je 2024. navela: manje obrazovanja, gubitak sluha, visok LDL holesterol, depresiju, povredu mozga, nedostatak fizičke aktivnosti, dijabetes, pušenje, visok krvni pritisak, gojaznost, prekomjerno pijenje alkohola, društvenu izolovanost, zagađenje zraka i neliječeni gubitak vida. Zajedno su povezani s gotovo polovinom slučajeva demencije u svijetu.
Koji faktor rizika za demenciju je najvažniji?
Komisija je procijenila da su za svjetsku populaciju gubitak sluha i visok LDL holesterol u srednjem životu povezani svaki s oko 7% slučajeva, a zatim manje obrazovanja i društvena izolovanost, svaki s oko 5%. Koji faktori su najvažniji za pojedinca zavisi od njegovog zdravlja, pa je ljekar najbolji vodič.
Jesu li dva nova faktora rizika dodata 2024. godine?
Da. Izvještaj iz 2024. dodao je visok LDL ("loš") holesterol u srednjem životu i neliječeni gubitak vida u kasnijem životu 12 faktorima navedenim 2020. Komisija ih je povezala s oko 7% odnosno 2% slučajeva.
Je li godina starosti faktor rizika na koji se može uticati?
Ne. Starost je najveći poznati faktor rizika za Alchajmerovu bolest i ne može se promijeniti. Gene također imaju ulogu. Ovih 14 faktora na ovoj stranici su oni za koje istraživanja sugerišu da se potencijalno mogu mijenjati.
Izvori
Povezujemo se sa organizacijama i studijama na koje se ova stranica oslanja. Svaki je provjeren kada je stranica ažurirana.
- Dementia prevention, intervention, and care: 2024 report of the Lancet standing Commission · The Lancet
- Nearly half of dementia cases could be prevented or delayed by tackling 14 risk factors · University College London
- Preventing Alzheimer's Disease: What Do We Know? · National Institute on Aging
- What Causes Alzheimer's Disease? · National Institute on Aging
- Effect of Intensive vs Standard Blood Pressure Control on Probable Dementia: A Randomized Clinical Trial (SPRINT MIND) · JAMA (via PubMed)