MIND i mediteranska prehrana i demencija: šta kaže nauka

Možda ste čitali da prehrana „zdrava za mozak” može spriječiti Alzheimerovu bolest. Stvarna slika je skromnija. Neki obrasci ishrane povezani su s nižim rizikom u studijama koje prate ljude tokom vremena, ali najbolje dosad urađeno ispitivanje nije pokazalo jasnu korist. Ova stranica objašnjava oba, a zatim se bavi onim što obično najviše važi za osobu koja već živi s demencijom: da jede i pije dovoljno i da u tome uživa.

Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet. Razgovarajte s doktorom ili registrovanim nutricionistom prije nego što promijenite svoju ishranu ili ishranu nekog drugog. Pogledajte naše medicinsko upozorenje.

Šta su mediteranska i MIND prehrana?

Nacionalni institut za starenje (NIA) opisuje ih ovako (NIA o ishrani i Alzheimerovoj bolesti):

• Mediteranska prehrana: puno voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki, ribe i morskih plodova te maslinovo ulje, uz male količine crvenog mesa, jaja i slatkiša.
• MIND prehrana (Mediterranean–DASH Intervention for Neurodegenerative Delay): spoj mediteranske prehrane i DASH prehrane za krvni pritisak. Naglašava povrće, posebno zelenolisnato; bobičasto voće; cjelovite žitarice; mahunarke; orašaste plodove; ribu najmanje jednom sedmično; i maslinovo ulje. Ograničava crveno meso, slatkiše, sir, maslac ili margarin te prženu i brzu hranu.

Smanjuju li ove prehrane rizik od demencije?

Dokazi su mješoviti. NIA kaže da su neke, ali ne sve, opservacijske studije povezale mediteransku i MIND prehranu s nižim rizikom od demencije u poređenju sa zapadnjačkim načinom ishrane, koji sadrži više crvenog mesa, zasićenih masti i šećera.

Komisija Lancet iz 2024. godine detaljnije je pregledala istraživanja (Komisija Lancet):

• Jedan pregled kohortnih studija povezao je visok kvalitet ishrane s oko 20% nižim rizikom od demencije.
• Veća analiza tri kohorte povezala je strože pridržavanje MIND prehrane s nižim rizikom.
• Ali švedska studija koja je pratila 28.025 ljudi srednjih godina tokom oko 20 godina nije pronašla niži rizik ni kod preporučenih prehrana ni kod mediteranskog načina ishrane.

Opservacijske studije ne mogu dokazati uzrok i posljedicu. Ljudi koji se hrane na ovaj način često se razlikuju i u drugim stvarima, kao što su primanja, obrazovanje, tjelovježba i pristup zdravstvenoj zaštiti. Komisija je zaključila da nema dovoljno dokaza da zdrava ishrana direktno sprječava demenciju, iako je jedenje puno voća i povrća te manje visoko prerađene hrane dobro za mnoga zdravstvena stanja i utiče na faktore rizika kao što su gojaznost, dijabetes i visok krvni pritisak. Komisija ishranu nije dodala na svoju listu od 14 faktora rizika.

Šta je pokazalo ispitivanje MIND prehrane iz 2023?

Najjači dosadašnji test bilo je randomizirano ispitivanje objavljeno 2023. godine u časopisu New England Journal of Medicine (ispitivanje MIND prehrane):

• Ko: 604 odrasle osobe starije od 65 godina u područjima Čikaga i Bostona, bez problema s mišljenjem, koje su imale bliskog rođaka s demencijom, bile su prekomjerne težine i imale su manje zdravu ishranu na početku.
• Šta: tri godine, polovina je slijedila MIND prehranu, a polovina svoju uobičajenu ishranu. Obje grupe su zamoljene da jedu oko 250 kalorija manje dnevno i redovno su dobijale savjete registrovanih nutricionista.
• Rezultat: rezultati testova mišljenja malo su se poboljšali u obje grupe. Razlika između grupa bila je mala i nije statistički značajna. Snimci mozga takođe su pokazali slične promjene u obje grupe.
• Težina: obje grupe izgubile su oko 5 kilograma.

Zašto ispitivanje možda nije pokazalo razliku?

Istraživači su predložili nekoliko razloga. Kontrolna grupa vjerovatno je i sama poboljšala ishranu, jer je izgubila sličnu težinu. Ponavljano testiranje može samo po sebi poboljšati rezultate, jer se ljudi naviknu na testove. Tri godine možda su prekratak period. Većina učesnika bila je dobro obrazovana i evropskog porijekla, pa se rezultati možda ne mogu primijeniti na sve.

Dakle, iskren zaključak glasi: MIND prehrana nije nadmašila razumnu prehranu sa smanjenim kalorijama tokom tri godine. To ne znači da je zdravo jelo besmisleno. Znači da niko ne bi trebalo očekivati da će određena prehrana spriječiti demenciju.

Šta je sa određenom hranom i dodacima prehrani?

NIA kaže da nema dokaza da jedenje ili izbjegavanje određene hrane može spriječiti Alzheimerovu bolest ili kognitivni pad povezan sa starenjem. Borovnice, zeleno lisnato povrće i kurkuma su proučavani, bez dokaza. NIA takođe kaže da nijedan vitamin ni dodatak prehrani nije dokazano da sprječava Alzheimerovu bolest i da se ni za to ne preporučuje. NIA upozorava da nedokazani proizvodi koji se prodaju kao zaštita od Alzheimerove bolesti mogu biti nesigurni, bacanje novca ili oboje, te mogu ometati propisane lijekove, zato prije uzimanja bilo čega provjerite s doktorom (NIA o sprječavanju Alzheimerove bolesti).

Kako ishrana može ostati zdrava i ugodna?

Za većinu starijih odraslih osoba cilj je hrana koja je hranjiva, poznata i prijatna, a ne stroga šema:

• Pravite obroke od hrane koju volite iz mediteranskog obrasca: povrća, voća, mahunarki, cjelovitih žitarica, ribe i maslinovog ulja.
• Zadržite omiljene poslastice. Uživanje i apetit su važni, posebno u kasnijim godinama.
• Jedite s drugima kad god možete. Zajednički obroci su dobro društvo.
• Kuvajte zajedno. Pranje povrća ili miješanje lonca dobra je zajednička aktivnost; pogledajte kućne poslove. Omiljeni porodični recept može pokrenuti i prisjećanje.

Starije osobe ne bi trebalo da smanjuju kalorije ili gube na težini bez razgovora s doktorom, a post nosi dodatne rizike. Pogledajte naš vodič o postu.

Kako možete pomoći osobi s demencijom da se dobro hrani?

Za osobe koje žive s demencijom, glavna briga je obično da jedu i piju dovoljno. Alzheimerovo udruženje navodi da ljudi mogu zaboraviti da jedu, misliti da su već jeli ili se osjećati preplavljeno izborom, te da loša ishrana može pojačati simptome ponašanja i dovesti do gubitka težine (Alzheimerovo udruženje o hrani i jelu). Ove ideje potječu od Alzheimerovog udruženja, NIA i Alzheimerovog društva:

1. Ponudite hranu za jelo rukama. Komadići pogodni za hvatanje, kao što su komadići sendviča, komadići piletine, riblji štapići, kriške narandže ili kuhani brokoli, omogućavaju osobi da sama jede bez pribora.
2. Koristite kontrast na stolu. Promjene vida mogu otežati razlikovanje hrane od tanjira. Bijeli tanjiri ili zdjele na podlozi u kontrastnoj boji mogu pomoći. Izbjegavajte šarene tanjire i stolnjake.
3. Služite jednu ili dvije vrste hrane odjednom. Pun tanjir može biti preplavljujući.
4. Održavajte mirne obroke. Isključite TV, držite sto jednostavnim i ostavite dovoljno vremena. NIA preporučuje da se ne žuri i ne pritiska.
5. Nudite male obroke i užine često. NIA preporučuje manje, češće obroke i užine bogate kalorijama ako osoba ne jede dovoljno (NIA savjeti za zdravu ishranu).
6. Pomozite s pijenjem. Nudite male šolje vode ili drugih napitaka tokom dana, kao i hranu bogatu vodom, kao što su voće, supa, milkshake i smoothie. Ako osoba ne želi vodu, NIA predlaže da pokušate sok, aromatiziranu vodu, bujon, mlijeko ili kafu ili čaj bez kofeina.
7. Provjerite temperaturu. Osoba možda neće primijetiti da je hrana ili piće previše vruće.
8. Prilagodite pribor i šolje. Zdjele umjesto tanjira, kašike s velikim drškama i šolje s poklopcem mogu olakšati jelo. Ne brinite previše o urednosti.
9. Olakšajte žvakanje i gutanje. Hranu isjeckajte na male komadiće ili nudite mekanu hranu. Ako osoba kašlje ili se guši dok jede, javite to njihovom doktoru.
10. Izbjegavajte prisilno hranjenje. NIA napominje da apetit prirodno opada u kasnijim fazama Alzheimerove bolesti.

Znaci o kojima treba obavijestiti doktora

Gubitak težine, odbijanje hrane, umor ili slabost mogu biti znaci da osoba ne jede dovoljno. Alzheimerovo društvo navodi da bolni zubi ili proteza, depresija, zatvor i promjene lijekova mogu smanjiti apetit (Alzheimerovo društvo o apetitu). Znaci dehidracije koje navodi NIA uključuju suva usta, vrtoglavicu, ubrzan rad srca i halucinacije (NIA o čestim zdravstvenim problemima).

Razgovarajte s doktorom

Prije većih promjena u vlastitoj ishrani ili ishrani nekog drugog, razgovarajte s doktorom ili registrovanim nutricionistom, posebno ako imate dijabetes, bolest bubrega, poteškoće s gutanjem ili nedavni gubitak težine. Za osobu koja živi s demencijom pitajte koliko bi trebalo da jede i pije dnevno i da li bi nutricionista ili dodaci prehrani mogli pomoći.

Potražite hitnu pomoć ako se neko guši ili ima iznenadnu konfuziju, jaku vrtoglavicu ili nesvjesticu.