Može li se demencija spriječiti? Šta kaže istraživanje

Ako brinete o nekome ko ima demenciju ili ste gledali kako roditelj živi s njom, vjerovatno ste se pitali da li se moglo spriječiti i da li to može zadesiti i vas. Ova stranica iznosi šta istraživanja zaista kažu, jasnim jezikom. Kratak odgovor: niko ne može obećati da će spriječiti demenciju, ali istraživanja sugerišu da se neki rizici mogu smanjiti, a smanjenje tih rizika na nivou cijele populacije može značiti da manje ljudi oboli od demencije ili da obole kasnije.

Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet. Molimo pročitajte naše medicinsko odricanje odgovornosti i razgovarajte s ljekarom o svom zdravlju.

Može li se demencija spriječiti?

Ne postoji dokazan način da se demencija spriječi kod bilo koje pojedine osobe. Nacionalni institut za starenje (NIA) kaže da, iako još nije dokazano ništa što sprječava Alzheimerovu bolest, istraživači su pronašli obećavajuće strategije i uče šta može, a šta ne mora da funkcioniše.

Ono što istraživanja zaista pokazuju jeste da su neka zdravstvena stanja i navike povezani s većom šansom za demenciju. Kada su ti rizici niži na nivou cijele populacije, možda oboli manje ljudi, ili će se demencija javiti kasnije u životu. To je veoma različito od garancije.

Jedan ohrabrujući znak: Lancet komisija iz 2024. navela je da se u nekim zemljama visokog dohotka, uključujući SAD i Veliku Britaniju, udio starijih osoba s demencijom smanjio. Autori smatraju da je to vjerovatno dijelom zbog boljeg obrazovanja, bolje zdravstvene zaštite i manjeg oštećenja krvnih žila tokom života, prema sažetku izvještaja Univerzitetskog koledža u Londonu.

Šta je utvrdila Lancet komisija 2024?

Lancet komisija o prevenciji, liječenju i njezi demencije grupa je od 27 istraživača demencije koji pregledaju dokaze svakih nekoliko godina. Njihov izvještaj iz 2024. označio je 14 faktora rizika koji se potencijalno mogu mijenjati i procijenio da zajedno čine gotovo polovinu (oko 45%) slučajeva demencije u svijetu. Po riječima autora, ti slučajevi bi se teoretski mogli spriječiti ili odgoditi ako bi se rizici uklonili (izvještaj Lancet komisije iz 2024.).

Faktori od 14, grupisani prema životnoj fazi u kojoj su dokazi najjači:

• Rani život: manje obrazovanja.
• Srednje doba (otprilike od 40. do 65. godine): gubitak sluha, visok LDL (“loš”) holesterol, depresija, povreda glave, tjelesna neaktivnost, dijabetes, pušenje, visok krvni pritisak, gojaznost i pretjerano pijenje alkohola.
• Kasniji život: društvena izolacija, zagađenje zraka i neliječen gubitak vida.

Dva najnovija dodatka u 2024. bili su visok LDL holesterol i neliječen gubitak vida. Faktori povezani s najvećim udjelom slučajeva bili su gubitak sluha i visok LDL holesterol (oko 7% svaki), a zatim manje obrazovanja i društvena izolacija (oko 5% svaki).

Naš vodič o faktorima rizika prolazi kroz svih 14 u tabeli, s onim što istraživanja povezuju i šta možete učiniti.

Šta 45% ne znači

Lako je pogrešno protumačiti ovaj broj, pa je korisno biti precizan:

• To je procjena za populaciju. Opisuje slučajeve demencije širom svijeta, a ne vaše izglede ili izglede vašeg roditelja.
• Pretpostavlja uzrok i posljedicu. Autori kažu da su uključili samo faktore rizika s uvjerljivim dokazima, ali da neke veze mogu biti samo djelimično uzročne. Na primjer, depresija u kasnijem životu ponekad može biti rani simptom demencije, a ne uzrok.
• Ne garantuje ništa za jednu osobu. Sažetak UCL-a navodi da smanjenje rizika djeluje na nivou populacije i ne garantuje da će pojedinac izbjeći demenciju.
• Druga polovina nije objašnjena ovim faktorima. Starost, geni i uzroci koje naučnici još ne razumiju čine ostatak.

Koja je razlika između „smanjenja rizika“ i „prevencije“?

Smanjenje rizika znači smanjenje izgleda. Ako veća grupa ljudi snizi krvni pritisak, tokom mnogo godina manje njih može oboljeti od demencije nego inače. Neki pojedinci u toj grupi ipak će je dobiti.

Prevencija znači spriječiti da se nešto uopšte dogodi. Kod demencije to istraživanje danas nikome ne može obećati.

Istraživači govore i o odgađanju. Lancet komisija navodi nove dokaze da smanjenje rizika može odgoditi početak demencije i skratiti vrijeme koje osoba provodi živeći s lošim zdravljem. Čak i odgoda od nekoliko godina može mnogo značiti osobi i njenoj porodici.

Na ovoj stranici namjerno koristimo „smanjiti rizik“ i „povezano s“. Kada vidite proizvod, dodatak ishrani ili program koji obećava da „sprječava Alzheimerovu bolest“, pristupite s oprezom. NIA savjetuje da se prije uzimanja bilo kog lijeka ili tretmana koji obećava prevenciju Alzheimerove bolesti provjeri kod ljekara, jer takvi proizvodi mogu biti nesigurni, nepotrebni ili oboje.

Šta su pokazala velika ispitivanja?

Opservacijske studije (koje prate šta se dešava s ljudima tokom vremena) mogu pokazati veze. Randomizovana ispitivanja, u kojima se ljudi slučajno raspoređuju u program ili u uporednu grupu, jači su test. Evo šta su pokazala neka od najpoznatijih ispitivanja.

FINGER (Finska)

Ispitivanje FINGER obuhvatilo je 1.260 odraslih od 60 do 77 godina koji su bili u većem riziku od demencije. Polovina je dobila dvogodišnji program savjeta o ishrani, vježbanja, kompjuterskih vježbi za mozak i provjera zdravlja srca i krvnih žila; druga polovina dobila je opće zdravstvene savjete. Grupa u programu bila je nešto bolja na skupu testova razmišljanja, što je mala, ali statistički značajna razlika (ispitivanje FINGER u časopisu The Lancet). Ispitivanje je mjerilo rezultate testova, a ne dijagnoze demencije.

US POINTER (Sjedinjene Američke Države)

US POINTER obuhvatio je 2.111 odraslih od 60 do 79 godina koji su bili neaktivni, imali manje zdravu ishranu i druge faktore rizika. Obje grupe bile su podsticane da budu fizički i mentalno aktivnije, zdravije se hrane, ostanu u društvu i prate zdravlje srca. Jedna grupa dobila je strukturisani program uz trenera; druga je radila samostalno. Tokom dvije godine rezultati testova razmišljanja poboljšali su se u obje grupe, a nešto više u strukturisanoj grupi (ispitivanje US POINTER u časopisu JAMA). Autori kažu da je potrebno duže praćenje da bi se znalo da li razlika ima značaja u svakodnevnom životu. Pošto nije postojala grupa koja „ne radi ništa“, ispitivanje ne može reći koliko je svaki program pomogao u poređenju s bez ikakve promjene.

SPRINT MIND (krvni pritisak)

SPRINT MIND proučavao je 9.361 odraslu osobu u SAD starију od 50 godina s visokim krvnim pritiskom. Dodijeljen im je niži cilj krvnog pritiska (gornji broj ispod 120) ili standardni cilj (ispod 140). Niži cilj značajno je smanjio blago kognitivno oštećenje, stanje problema s pamćenjem i razmišljanjem koje može prethoditi demenciji. Što se tiče vjerovatne demencije, u grupi s nižim ciljem bilo je manje slučajeva, ali razlika nije bila statistički značajna. Ispitivanje je prekinuto ranije i imalo je manje slučajeva demencije nego što se očekivalo, pa je možda bilo premalo da odgovori na to pitanje (SPRINT MIND u časopisu JAMA).

Šta zbirni pregledi pokazuju

Cochrane pregled iz 2021. objedinio je devet velikih ispitivanja programa koji se bave s više rizika istovremeno, s više od 18.000 ljudi. Pronašao je malu korist na testovima razmišljanja, ali nema jasne razlike u broju ljudi koji su oboljeli od demencije u dva ispitivanja koja su to mjerila (Cochrane pregled višedomenskih intervencija).

Pregled iz 2017. Nacionalnih akademija nauka, inženjerstva i medicine SAD, koji je sažeo NIA, pronašao je „ohrabrujuće, ali neuvjerljive“ dokaze za tri pristupa: kontrolu visokog krvnog pritiska, povećanje tjelesne aktivnosti i kognitivni trening.

Da li je važno kada počnete?

Savjet Lancet komisije je da se rizici smanje što ranije i da se drže niskim što duže: „što ranije, to bolje“ i „što duže, to bolje“. Komisija kaže i da nikad nije prerano ni prekasno da se rizik smanji. Većina dokaza odnosi se na srednje doba, otprilike od 40. do 65. godine, ali neki faktori, poput gubitka vida i društvene izolacije, rizici su kasnijeg života kod kojih djelovanje i dalje može imati smisla.

Izvještaj kaže da sada postoje jači dokazi da duže izlaganje riziku ima veći efekat. Na primjer, dijabetes koji počne u srednjem dobu čini se važnijim od dijabetesa koji počne kasnije.

Da li je rizik od demencije isti za sve?

Nije. Komisija je utvrdila da ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ljudi iz manjinskih grupa i ljudi s manje novca često nose više ovih rizika, pa se demencija često javlja u mlađoj dobi. Mnogi rizici vezani su za okolnosti koje ljudi nisu birali, poput kvaliteta školovanja u djetinjstvu, zraka u mjestu gdje žive i toga da li je zdrava hrana dostupna i pristupačna.

Zato su preporuke Komisije usmjerene vladama koliko i pojedincima: dobro obrazovanje za svu djecu, čistiji zrak, mjere za smanjenje pušenja, manje šećera i soli u hrani koja se prodaje u prodavnicama i restoranima, te slušni aparati za sve kojima su potrebni. Lični trud je važan, ali je važan i svijet u kojem ljudi žive. To je još jedan razlog da se nikoga ne krivi za dijagnozu.

Koja su iskrena ograničenja ovih istraživanja?

• Demencija se razvija decenijama, a većina ispitivanja traje dvije do pet godina. Mjerenje same demencije, a ne samo rezultata testova, zahtijeva vrlo duge i vrlo velike studije.
• Većina ispitivanja mjeri testove razmišljanja. Malo poboljšanje na testu ne znači nužno da će manje ljudi oboljeti od demencije ili da će svakodnevni život biti lakši.
• Dobrovoljci su često zdravijeg stanja i obrazovaniji od opće populacije. Lancet komisija navodi da većina dokaza i dalje dolazi iz zemalja visokog dohotka i da su manjinske grupe nedovoljno zastupljene.
• Neke veze djeluju u oba smjera. Manje aktivnosti ili manje druženja može biti rani efekat demencije, a ne samo njen uzrok.
• Ispitivanja ishrane su do sada razočaravajuća. Trogodišnje ispitivanje MIND dijete nije pokazalo značajnu razliku u razmišljanju u odnosu na kontrolnu dijetu. Pogledajte naš vodič o ishrani.
• Igre za mozak nisu dokazano spriječile demenciju. Pogledajte naš vodič o igrama za mozak i demenciji.
• Post ima vrlo ograničene dokaze kod ljudi, a može biti rizičan za starije odrasle. Pogledajte naš vodič o postu.

Ako je neko radio sve „kako treba“, zašto je ipak oboljeo od demencije?

Zato što demencija nije jednostavno rezultat izbora. NIA kaže da je starost najveći poznati faktor rizika za Alzheimerovu bolest, a niko je ne može promijeniti. Geni također igraju ulogu. A naučnici još uvijek ne razumiju u potpunosti šta kod većine ljudi uzrokuje Alzheimerovu bolest. Čak i kada bi svih 14 faktora rizika bilo uklonjeno, procjena same Lancet komisije ostavlja više od polovine slučajeva neobjašnjenim.

Dakle, ako brinete o nekome ko je vježbao, zdravo jeo, nikad nije pušio i ipak je oboljeo od demencije, nije se ništa pogrešno desilo ni s njegove strane ni s vaše. Ako sami živite s demencijom, to nije vaša krivica. Osjećaj krivice čest je među porodicama, ali nije zaslužen. Sada je važno ono što donosi utjehu, povezanost i dobre dane. Naše ideje za aktivnosti i vodič o brizi o sebi za njegovatelje dobro su mjesto za početak.

Koje korake možete razgovarati s ljekarom?

Ovo su oblasti koje se najčešće proučavaju. Vrijedi ih pokrenuti na pregledu, jer većina njih pomaže i zdravlju srca, raspoloženju i samostalnosti, bez obzira na to kakav će im efekat na demenciju na kraju biti.

1. Krvni pritisak. Pitajte koje su vam vrijednosti i koji cilj vam odgovara. Lancet komisija predlaže da se od oko 40. godine teži gornjem broju 130 ili nižem, ali pravi cilj za starijeg odraslog zavisi od njegovog općeg zdravlja.
2. Sluh. Zatražite test sluha i pitajte bi li slušni aparati pomogli. Naš vodič o sluhu objašnjava istraživanja.
3. Vid. Redovno obavljajte preglede očiju i pitajte da li se problemi poput katarakte mogu liječiti.
4. Holesterol. Pitajte da li treba provjeriti LDL holesterol i da li nešto treba promijeniti.
5. Šećer u krvi. Ako imate dijabetes, pitajte kako ga sigurno kontrolisati.
6. Raspoloženje. Depresija je česta i može se liječiti. Recite ljekaru ako ste se duže od nekoliko sedmica osjećali potišteno ili ste izgubili interes za stvari.
7. Pušenje i alkohol. Pitajte o podršci za prestanak pušenja i o sigurnim granicama za alkohol.
8. Kretanje. Pitajte koja vrsta aktivnosti je sigurna za vas. Naš vodič o vježbanju donosi ideje.
9. Zaštita glave. Nosite kacigu pri vožnji bicikla i kontaktnim sportovima, i pitajte o prevenciji padova.
10. Ostati povezan. Vrijeme s drugim ljudima dio je zdravog života. Pogledajte naš vodič o društvenoj povezanosti i o snu.

Prije promjene lijekova, ishrane, dodataka ishrani, posta ili vježbanja, posavjetujte se s ljekarom, naročito ako imate bolest srca, dijabetes, historiju padova ili već živite s demencijom.

Razgovarajte s ljekarom

Ako primijetite promjene pamćenja ili razmišljanja koje vas brinu, kod sebe ili kod nekoga drugog, zakažite pregled. NIA napominje da problemi s pamćenjem mogu imati druge uzroke, poput nuspojava lijekova, problema sa štitnom žlijezdom, depresije ili niskog nivoa vitamina B12, te da neki od tih problema nestanu kada se uzrok liječi. Naš vodič o znacima upozorenja objašnjava na šta treba paziti.

Potražite hitnu pomoć za iznenadne promjene: iznenadnu zbunjenost, slabost ili utrnulost s jedne strane tijela, poteškoće s govorom ili jaku glavobolju mogu biti znaci moždanog udara ili drugog hitnog stanja. Pozovite 112.

Gdje se uklapa Golden Moments

Golden Moments pravi jednostavne zajedničke aktivnosti, poput kartica za razgovor, bingo-a sa slikama i mirne pauze za disanje. Namijenjene su uživanju i zajedničkom vremenu. Nisu terapija i ne sprječavaju niti usporavaju demenciju.