Kada osoba s demencijom stalno postavlja isto pitanje

„Kad je pregled kod doktora?“ Deset minuta kasnije: „Kad je pregled kod doktora?“ Ponavljanje istog pitanja iznova jedan je od najzamornijih dijelova brige o osobi koja živi s demencijom. Vrlo je često, nije namjerno, a postoje mirni načini odgovora koji čine dan lakšim za oboje.

Zašto osoba s demencijom stalno postavlja isto pitanje?

Uglavnom zbog pamćenja. Demencija utiče na kratkoročno pamćenje, pa osoba često ne pamti da je pitala ili ne pamti odgovor. Alzheimer’s Foundation of America opisuje postavljanje istih pitanja više puta kao čest i očekivan pojav.

Pitanje često nosi i osjećanje. Alzheimer’s Association objašnjava da ponovljeno pitanje može izražavati brigu, potrebu za pomoći ili nemir i nesigurnost, te da osoba često traži utjehu i poznato okruženje. „Kada idemo?“ može zapravo značiti „Brine me odlazak.“ Dosada, strah, buka i promjene u rutini mogu sve to pokrenuti, a ponovljeno pitanje može ukazivati i na neku potrebu, na primjer potrebu za toaletom (Family Caregiver Alliance).

Šta da kažem?

Odgovorite mirno i kratko, kao da je pitanje prvi put.

• Držite odgovor kratkim i uvijek istim. „Pregled je u 14:00. Ja ću biti s vama.“ Dosljedan odgovor lakše se prihvata.
• Odgovorite na osjećanje. „Pitate se za pregled. Danas je poslijepodne i ja ću nas odvesti. Ne morate ništa raditi.“
• Koristite topao glas i nježan dodir, ako im prija dodir. Alzheimer’s Association savjetuje da ostanete mirni i da ne koristite logiku niti se raspravljate.
• Dajte odgovor koji traže, koliko god puta treba. Alzheimer’s Association kaže da ga ponovite koliko god puta pitaju.

Šta da izbjegavate?

• „Već ste me to pitali.“ Family Caregiver Alliance savjetuje da ne ukazujete na to da su to upravo pitali. To ne može pomoći da se sjete, a može djelovati kao ukor.
• Duga objašnjenja. Više riječi znači više toga za zaboraviti.
• Uzdisanje, prevrtanje očima ili oštar ton. National Institute on Aging savjetuje strpljenje i da ne pokazujete frustraciju. To je teško; pogledajte dio o pauzama ispod.

Jednostavna pomagala koja odgovaraju umjesto vas

Dok osoba još može čitati, napisan odgovor koji može vidjeti često pomaže više nego usmeni.

Ove ideje dolaze od Alzheimer’s Association i Alzheimer’s Los Angeles. Blago pokažite na bilješku („Pogledajmo zajedno ploču“), umjesto da kažete „To smo zapisali za vas.“

Recite im za događaje tek kratko prije

Spominjanje pregleda ili izleta nekoliko dana unaprijed može se pretvoriti u sate zabrinutih pitanja. Family Caregiver Alliance i Alzheimer’s Los Angeles savjetuju da o planovima, posebno o stresnim, kao što su pregledi kod doktora ili kupanje, govorite tek kratko prije nego što se dogode. Zatim recite šta slijedi, korak po korak.

Aktivnosti koje mogu preusmjeriti pažnju

Kad odgovorite i priznate osjećanje, mirna i prijatna aktivnost može pomoći, posebno ako je dosada iza pitanja. Svi izvori navedeni gore predlažu preusmjeravanje na nešto što osoba voli.

1. Kratka, laka igra zajedno. Parovi slika drže slike vidljivima, pa ništa ne mora da se pamti.
2. Poznat posao. Slaganje peškira, sortiranje čarapa ili postavljanje stola. Sortiranje zajedno je verzija na ekranu.
3. Razgovor o nečemu što vole. Kartice za razgovor nude otvorena pitanja bez tačnih odgovora.
4. Muzika, šetnja ili užina. National Institute on Aging navodi ih među jednostavnim načinima preusmjeravanja.
5. Tiha pauza. Sjedite zajedno, gledajte kroz prozor ili isprobajte zajednički trenutak mirnog disanja.

Ako se vrate na pitanje, ponovo odgovorite, ljubazno. To je u redu.

Tražite obrasce

Alzheimer’s Association predlaže da primijetite da li se pitanja javljaju u određeno doba dana, oko određenih ljudi ili na određenim mjestima. Ako uvijek počnu prije dolaska posjetilaca ili u kasno popodne, možete se unaprijed pripremiti: bilješka o posjeti, poznata aktivnost spremna, mirnija soba. Naš vodič o mirnim aktivnostima u kasno popodne može pomoći ako su večeri najteže.

Brinite o sebi

Odgovarati na isto pitanje za dvadeseti put je iscrpljujuće. Ako osjećate da strpljenje ponestaje, a osoba je sigurna, izađite u drugu prostoriju na nekoliko minuta i udahnite, kao što predlaže Alzheimer’s Los Angeles. National Institute on Aging potiče njegovatelje da traže pomoć i razmotre privremeni smještaj za odmor (respite care). Više ideja nalazi se u našem vodiču o brizi o sebi za njegovatelje.

Kada da pozovem ljekara?

Pozovite njihovog ljekara odmah ako pitanja, zbunjenost ili promjena ponašanja iznenada nastanu ili se znatno pogoršaju tokom sati ili dana. National Institute on Aging kaže da iznenadnu ili brzo promjenjivu promjenu ponašanja, posebno nakon infekcije ili promjene lijeka, treba odmah prijaviti ljekaru. Dementia Australia objašnjava da infekcija, lijekovi, dehidracija, bol ili zatvor stolice mogu izazvati delirij, iznenadnu i tešku zbunjenost koja zahtijeva brzo liječenje. Pozovite 112 ako je nekome u opasnosti.