Može li se demencija sprječiti? Što kaže istraživanje

Ako brinete o nekome s demencijom ili ste gledali kako roditelj živi s njom, vjerojatno ste se pitali je li se to moglo zaustaviti i možete li spriječiti da se to dogodi Vama. Ova stranica iznosi što istraživanja zaista kažu, jednostavnim jezikom. Kratak odgovor: nitko ne može obećati da će sprječiti demenciju, ali istraživanja sugeriraju da se neki rizici mogu smanjiti te da smanjenje rizika u cijeloj populaciji može značiti manje ljudi s demencijom ili da se ona javi kasnije.

Ovo su opće informacije, a ne medicinski savjet. Pročitajte našu napomenu o zdravstvenim informacijama i razgovarajte s liječnikom o svom zdravlju.

Može li se demencija sprječiti?

Ne postoji dokazan način za sprječavanje demencije za bilo koju pojedinu osobu. Nacionalni institut za starenje (NIA) kaže da, iako još ništa nije dokazano kao sredstvo za sprječavanje Alzheimerove bolesti, istraživači su pronašli obećavajuće strategije i uče što može, a što ne mora funkcionirati.

Ono što istraživanja doista pokazuju jest da su određena zdravstvena stanja i navike povezani s većom šansom za demenciju. Kad su ti rizici manji u cijeloj populaciji, možda će se razviti manje slučajeva demencije ili će se ona javiti kasnije u životu. To je vrlo različito od jamstva.

Jedan ohrabrujući znak: Lancetova komisija iz 2024. izvijestila je da se u nekim zemljama visokog dohotka, uključujući SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, udio starijih osoba s demencijom smanjio. Autori smatraju da je to vjerojatno djelomično posljedica boljeg obrazovanja, bolje zdravstvene skrbi i manjeg oštećenja krvnih žila tijekom života, prema sažetku izvješća koji je objavio University College London.

Što je pokazala Lancetova komisija iz 2024.?

Lancetova komisija za sprječavanje, liječenje i skrb kod demencije skupina je od 27 istraživača demencije koji svakih nekoliko godina pregledavaju dokaze. Njihovo izvješće iz 2024. navelo je 14 čimbenika rizika koji se potencijalno mogu promijeniti i procijenilo da oni zajedno čine gotovo polovicu (oko 45 %) slučajeva demencije u svijetu. Prema riječima autora, ti bi se slučajevi teoretski mogli spriječiti ili odgoditi kad bi se rizici uklonili (izvješće Lancetove komisije iz 2024.).

14 čimbenika, grupiranih prema životnoj fazi u kojoj su dokazi najjači:

• Rano u životu: manje obrazovanja.
• Srednja dob (otprilike od 40 do 65 godina): gubitak sluha, visok LDL („loš“) kolesterol, depresija, ozljeda glave, tjelesna neaktivnost, dijabetes, pušenje, visok krvni tlak, pretilost i pretjerano pijenje alkohola.
• Kasniji život: društvena izolacija, onečišćenje zraka i neliječen gubitak vida.

Dva najnovija dodatka iz 2024. bili su visok LDL kolesterol i neliječen gubitak vida. Čimbenici povezani s najvećim udjelom slučajeva bili su gubitak sluha i visok LDL kolesterol (oko 7 % svaki), a zatim manje obrazovanja i društvena izolacija (oko 5 % svaki).

Naš vodič o čimbenicima rizika prolazi kroz svih 14 u tablici, s onim što istraživanja povezuju i što možete učiniti.

Što brojka od 45 % ne znači

Ovu je brojku lako pogrešno shvatiti, pa je korisno biti precizan:

• Riječ je o procjeni za populaciju. Opisuje slučajeve demencije u svijetu, a ne Vaše šanse ili šanse Vašeg roditelja.
• Pretpostavlja uzročno-posljedičnu vezu. Autori kažu da su uključili samo čimbenike rizika s uvjerljivim dokazima, ali da su neke veze možda samo djelomično uzročne. Na primjer, depresija u kasnijem životu ponekad može biti rani simptom demencije, a ne njezin uzrok.
• Ne jamči ništa za jednu osobu. Sažetak UCL-a navodi da smanjenje rizika djeluje na razini populacije i ne jamči da će pojedinac izbjeći demenciju.
• Drugu polovicu ti čimbenici ne objašnjavaju. Ostatak čine starost, geni i uzroci koje znanstvenici još ne razumiju.

Što je razlika između „smanjenja rizika“ i „sprječavanja“?

Smanjenje rizika znači smanjenje šansi. Ako velika skupina ljudi snizi krvni tlak, tijekom mnogo godina kod nekih će se od njih možda razviti demencija rjeđe nego inače. Neki pojedinci u toj skupini ipak će je razviti.

Sprječavanje podrazumijeva da se nešto uopće neće dogoditi. Za demenciju istraživanje danas nikome ne može to obećati.

Istraživači također govore o odgađanju. Lancetova komisija izvještava o novim dokazima da smanjenje rizika može pomaknuti početak demencije i skratiti vrijeme koje osoba provodi živeći s lošim zdravljem. Čak i odgoda od nekoliko godina može mnogo značiti osobi i njezinoj obitelji.

Na ovoj stranici namjerno koristimo „smanjenje rizika“ i „povezano s“. Kad vidite proizvod, dodatak prehrani ili program koji obećava da će „spriječiti Alzheimerovu bolest“, budite oprezni. NIA savjetuje da se prije uzimanja bilo kojeg lijeka ili liječenja koji obećava sprječavanje Alzheimerove bolesti posavjetujete s liječnikom, jer takvi proizvodi mogu biti nesigurni, nepotrebno skupi ili oboje.

Što su pokazali veliki pokusi?

Opažajne studije (koje promatraju što se događa s ljudima tijekom vremena) mogu pokazati veze. Randomizirani pokusi, u kojima se ljudi slučajnim izborom raspoređuju u program ili skupinu za usporedbu, jači su test. Evo što su pokazala neka od najpoznatijih ispitivanja.

FINGER (Finska)

Istraživanje FINGER uključilo je 1260 odraslih osoba od 60 do 77 godina koje su bile u većem riziku od demencije. Polovica je dobila dvogodišnji program savjeta o prehrani, tjelovježbe, računalnih vježbi za mozak i provjera zdravlja srca i krvnih žila; druga polovica dobila je opće zdravstvene savjete. Skupina iz programa postigla je nešto bolje rezultate na nizu testova razmišljanja, što je mala, ali statistički značajna razlika (istraživanje FINGER u časopisu The Lancet). Pokus je mjerio rezultate testova, a ne dijagnoze demencije.

US POINTER (Sjedinjene Američke Države)

US POINTER uključio je 2111 odraslih osoba od 60 do 79 godina koje su bile neaktivne, imale nezdraviju prehranu i druge čimbenike rizika. Obje skupine potaknute su da budu tjelesno i mentalno aktivnije, bolje jedu, ostanu društveno povezane i prate zdravlje srca. Jedna skupina dobila je strukturirani program uz trenera, a druga je radila samostalno. Tijekom dvije godine rezultati testova razmišljanja poboljšali su se u objema skupinama, a nešto više u strukturiranoj skupini (istraživanje US POINTER u časopisu JAMA). Autori kažu da je potrebno dulje praćenje kako bi se vidjelo je li razlika važna u svakodnevnom životu. Budući da nije bilo skupine koja „ništa ne radi“, pokus ne može reći koliko je svaki program pomogao u usporedbi s nepromijenjenim načinom života.

SPRINT MIND (krvni tlak)

SPRINT MIND proučavao je 9361 odraslu osobu u SAD-u, stariju od 50 godina, s visokim krvnim tlakom. Bili su raspoređeni ili na nižu ciljnu vrijednost krvnog tlaka (gornja vrijednost ispod 120) ili na standardnu (ispod 140). Niži cilj značajno je smanjio blago kognitivno oštećenje, stanje problema s pamćenjem i razmišljanjem koje može prethoditi demenciji. Kod vjerojatne demencije slučajeva je bilo manje u skupini s nižim ciljem, ali razlika nije bila statistički značajna. Pokus je prekinut ranije i imao je manje slučajeva demencije nego što se očekivalo, pa je možda bio premalen da odgovori na to pitanje (SPRINT MIND u časopisu JAMA).

Što zbrajaju pregledi

Cochrane pregled iz 2021. objedinio je devet velikih pokusa programa koji istodobno rješavaju nekoliko rizika, s više od 18 000 osoba. Pronašao je malu korist na testovima razmišljanja, ali nema jasne razlike u broju ljudi koji su razvili demenciju u dva pokusa koji su to mjerili (Cochrane pregled višedomenskih intervencija).

Pregled Nacionalnih akademija znanosti, inženjerstva i medicine iz 2017., koji je sažeo NIA, pronašao je dokaze koje su opisali kao „ohrabrujuće, ali neuvjerljive“ za tri pristupa: kontrolu visokog krvnog tlaka, povećanje tjelesne aktivnosti i kognitivni trening.

Je li važno kad počnete?

Savjet Lancetove komisije je smanjiti rizike što je ranije moguće i održavati ih niskima što dulje: „što ranije, to bolje“ i „što dulje, to bolje“. Komisija također kaže da nikad nije prerano ili prekasno za smanjenje rizika. Većina dokaza odnosi se na srednju dob, otprilike od 40 do 65 godina, ali neki čimbenici, poput gubitka vida i društvene izolacije, rizici su u kasnijem životu kod kojih djelovanje i dalje može imati smisla.

U izvješću se navodi da sada postoje jači dokazi da dulja izloženost riziku ima veći učinak. Na primjer, dijabetes koji se javi u srednjoj dobi čini se važnijim od dijabetesa koji se javi kasnije.

Je li rizik od demencije isti za sve?

Nije. Komisija je utvrdila da ljudi u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, ljudi iz manjinskih skupina i ljudi s manje novca često nose više tih rizika, pa se demencija kod njih češće javlja u mlađoj dobi. Mnogi rizici vezani su uz okolnosti koje ljudi nisu sami izabrali, poput kvalitete školovanja u djetinjstvu, zraka u mjestu u kojem žive i toga je li zdrava hrana dostupna i pristupačna.

Zato su preporuke Komisije usmjerene jednako vladama koliko i pojedincima: dobro obrazovanje za svu djecu, čišći zrak, mjere za smanjenje pušenja, manje šećera i soli u hrani koja se prodaje u trgovinama i restoranima te slušni aparati za sve kojima su potrebni. Osobni trud je važan, ali važan je i svijet u kojem ljudi žive. To je još jedan razlog da nikoga ne okrivljujemo za dijagnozu.

Koja su iskrena ograničenja ovih istraživanja?

• Demencija se razvija desetljećima, a većina pokusa traje od dvije do pet godina. Mjerenje same demencije, a ne samo rezultata testova, zahtijeva vrlo duge i vrlo velike studije.
• Većina pokusa mjeri rezultate testova. Malo poboljšanje na testu nužno ne znači manje ljudi koji će razviti demenciju ili lakši svakodnevni život.
• Dobrovoljci su često zdraviji i obrazovaniji od opće populacije. Lancetova komisija napominje da većina dokaza i dalje dolazi iz zemalja visokog dohotka te da su manjinske skupine nedovoljno zastupljene.
• Neke veze vrijede u oba smjera. Manje aktivnosti ili manje druženja može biti rani učinak demencije, a ne samo njezin uzrok.
• Pokusi s prehranom za sada su razočaravajući. Trogodišnji pokus MIND prehrane nije pokazao značajnu razliku u razmišljanju u odnosu na kontrolnu prehranu. Pogledajte naš vodič o prehrani.
• Igre za mozak nisu dokazano sredstvo za sprječavanje demencije. Pogledajte naš vodič o igrama za mozak i demenciji.
• Postoji vrlo malo dokaza o postu kod ljudi, a za starije osobe može biti rizično. Pogledajte naš vodič o postu.

Ako je netko radio sve „kako treba“, zašto je ipak dobio demenciju?

Zato što demencija nije jednostavno posljedica izbora. NIA kaže da je starost najveći poznati čimbenik rizika za Alzheimerovu bolest i da je nitko ne može promijeniti. Geni također igraju ulogu. A znanstvenici još nisu u potpunosti razumjeli što kod većine ljudi uzrokuje Alzheimerovu bolest. Čak i da se uklone svih 14 čimbenika rizika, procjena same Lancetove komisije ostavlja više od polovice slučajeva neobjašnjenima.

Stoga, ako brinete o nekome tko je vježbao, dobro jeo, nikad nije pušio i ipak je razvio demenciju, na njegovoj strani ili na Vašoj nije bilo ničega pogrešnog. Ako sami živite s demencijom, to nije Vaša krivica. Osjećaj krivnje čest je među obiteljima, ali nije zasluženi. Sada su važni udobnost, povezanost i dobri dani. Dobro mjesto za početak su naše ideje za aktivnosti i vodič o brizi o sebi za njegovatelje.

Koje korake možete razmotriti s liječnikom?

To su područja koja se najčešće istražuju. Vrijedi ih spomenuti na pregledu jer većina njih pomaže i zdravlju srca, raspoloženju i samostalnosti, bez obzira na to kakav će biti njihov učinak na demenciju.

1. Krvni tlak. Pitajte koje su Vam vrijednosti i koji cilj Vam odgovara. Lancetova komisija predlaže ciljnu gornju vrijednost 130 ili nižu od otprilike 40. godine, ali pravi cilj za stariju osobu ovisi o njezinom općem zdravlju.
2. Sluh. Zatražite pregled sluha i pitajte bi li Vam pomogao slušni aparat. Naš vodič o sluhu objašnjava istraživanja.
3. Vid. Redovito idite na pregled očiju i pitajte mogu li se problemi poput sive mrene liječiti.
4. Kolesterol. Pitajte treba li Vam provjeriti LDL kolesterol i treba li nešto promijeniti.
5. Šećer u krvi. Ako imate dijabetes, pitajte kako ga sigurno kontrolirati.
6. Raspoloženje. Depresija je česta i može se liječiti. Recite liječniku ako se osjećate potišteno ili ste izgubili interes za stvari dulje od nekoliko tjedana.
7. Pušenje i alkohol. Pitajte za podršku pri prestanku pušenja i za sigurne granice pijenja alkohola.
8. Kretanje. Pitajte koja je vrsta aktivnosti sigurna za Vas. Naš vodič o tjelovježbi ima ideje.
9. Zaštita glave. Nosite kacigu pri vožnji biciklom i kontaktnim sportovima te pitajte o sprječavanju padova.
10. Ostanite povezani. Vrijeme s drugim ljudima dio je zdravog života. Pogledajte naš vodič o društvenoj povezanosti, a i o spavanju.

Prije promjene lijekova, prehrane, dodataka prehrani, posta ili tjelovježbe razgovarajte prvo s liječnikom, osobito ako imate srčanu bolest, dijabetes, povijest padova ili ako već živite s demencijom.

Razgovarajte s liječnikom

Ako primijetite promjene pamćenja ili razmišljanja koje Vas brinu, kod sebe ili kod nekoga drugoga, zakažite pregled. NIA navodi da problemi s pamćenjem mogu imati druge uzroke, poput nuspojava lijekova, problema sa štitnjačom, depresije ili niske razine vitamina B12, te da neki od tih problema prolaze kad se uzrok liječi. Naš vodič o znakovima upozorenja objašnjava na što treba paziti.

Potražite hitnu pomoć za iznenadne promjene: iznenadnu zbunjenost, slabost ili utrnulost s jedne strane tijela, poteškoće u govoru ili jaku glavobolju mogu biti znakovi moždanog udara ili drugog hitnog stanja. Nazovite 112.

Gdje se uklapa Golden Moments

Golden Moments izrađuje jednostavne zajedničke aktivnosti, poput kartica za razgovor, bingo-a sa slikama i stanke za mirno disanje. Namijenjene su uživanju i zajedničkom vremenu. Nisu liječenje i ne sprječavaju niti usporavaju demenciju.