Rani znaci demencije i kada otići ljekaru

Primjećivanje promjena u vlastitom pamćenju ili kod nekoga koga volite može biti zastrašujuće. Ova stranica može pomoći da odlučite kada zakazati pregled kod ljekara i kako se za njega pripremiti. Ona ne može reći da li neko ima demenciju. Dijagnozu demencije može postaviti samo kvalifikovan kliničar, a mnoga stanja koja uzrokuju probleme s pamćenjem uopće nisu demencija. Molimo vas da se ne oslanjate na online kvizove ili samoprovjere.

Koji su rani znaci demencije?

Alzheimer’s Association opisuje 10 ranih znakova. Uz svaki navodi tipičnu promjenu vezanu za starenje radi poređenja. Našim riječima:

Sam jedan znak ne znači demenciju. Važna je promjena u odnosu na ono što je uobičajeno za tu osobu, posebno ona koja otežava svakodnevni život.

Kako se normalno starenje razlikuje od demencije?

Nacionalni institut za starenje (NIA) navodi da mnoge starije osobe primijete da se sporije sjećaju stvari, ili ponekad odlože stvar ili zaborave račun. Obično su to znaci blage zaboravnosti. Demencija nije normalan dio starenja. Ozbiljni problemi s pamćenjem otežavaju svakodnevne aktivnosti, poput vožnje, korištenja telefona ili pronalaženja puta kući.

NIA predlaže razgovor s ljekarom ako osoba:

• Postavlja ista pitanja iznova i iznova
• Gubi se na mjestima koja je ranije dobro poznavala
• Ima teškoća da prati recepte ili upute
• Postaje zbunjenija u vezi s vremenom, ljudima i mjestima
• Prestaje brinuti o sebi, na primjer loše jede, ne održava higijenu ili se ponaša nesigurno

Neki ljudi imaju blago kognitivno oštećenje (MCI). To znači više problema s pamćenjem ili razmišljanjem nego što je uobičajeno za njihove vršnjake, dok još uvijek mogu sami upravljati svakodnevnim životom. NIA navodi da MCI može biti rani znak Alchajmerove bolesti, ali se ne razvija kod svih osoba s MCI-jem.

Šta još može izazvati probleme s pamćenjem?

Mnogo stvari osim demencije može utjecati na pamćenje, a neke se poboljšaju uz liječenje. NIA navodi:

• Probleme sa štitnjačom, bubrezima ili jetrom
• Nuspojave lijekova
• Depresiju i anksioznost
• Nizak nivo vitamina B12 ili nedovoljno zdrave hrane
• Poremećaje spavanja
• Zloupotrebu alkohola ili droga
• Infekcije, krvne ugruške ili tumore u mozgu
• Povredu glave, na primjer potres mozga
• Velik stres ili tugu, na primjer penzionisanje ili gubitak supružnika

Problemi sa sluhom i vidom također se mogu pogrešno shvatiti kao zbunjenost; pogledajte naš vodič o sluhu. Zato je medicinska provjera važna. Prema Alzheimer’s Association, ljekari često traže krvne pretrage radi provjere problema sa štitnjačom, nedostatka vitamina i infekcije. Dobar san i liječenje depresije također vrijedi spomenuti.

Iznenadna zbunjenost je hitan slučaj

Zbunjenost koja se javlja brzo, tokom nekoliko sati ili dana, zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Može biti delirijum. VA opisuje delirijum kao medicinsku hitnu situaciju i savjetuje da se odmah pozove zdravstveni radnik osobe ili broj 112. Znaci uključuju:

• Promjene u sposobnosti jasnog razmišljanja, s periodima boljeg i goreg
• Teškoće s pažnjom
• Neuredno razmišljanje
• Neobičnu pospanost ili neobičnu nemirnost i uznemirenost

Ovo se može dogoditi svakome, uključujući osobe koje već žive s demencijom. Prema NHS, česti uzroci su infekcije (infekcije mokraćnih puteva su česte kod starijih osoba i osoba s demencijom), moždani udar, nizak šećer u krvi kod osoba s dijabetesom, povreda glave i neki lijekovi. Dok čekate pomoć, ostanite uz osobu i smirite je kratkim, jednostavnim riječima. Ne postavljajte previše pitanja i zabilježite sve lijekove koje uzima.

Kako se pripremiti za pregled kod ljekara?

Dobar pregled počinje dobrim bilješkama. Alzheimer’s Association predlaže da ponesete:

1. Spisak promjena u pamćenju, raspoloženju i ponašanju, s konkretnim primjerima i približno kada su počele
2. Ranije i trenutne zdravstvene probleme, uključujući porodičnu anamnezu problema s pamćenjem
3. Sve recepte i lijekove bez recepta
4. Eventualne vitamine ili suplemente
5. Vaša pitanja, na primjer koje će se pretrage raditi, koliko traju i kada će rezultati biti gotovi

Korisno je ponijeti i člana porodice ili prijatelja koji dobro poznaje osobu. NIA objašnjava da ljekari mogu postavljati pitanja i osobi i članu porodice o zdravlju, lijekovima, svakodnevnim aktivnostima i promjenama u ponašanju. Ljekari također mogu:

• Raditi testove pamćenja, rješavanja problema, pažnje, računanja i jezika
• Naručiti krvne, urinske i druge pretrage radi traženja drugih uzroka
• Provjeriti depresiju ili druga stanja mentalnog zdravlja
• Naručiti snimanje mozga, poput CT-a ili MRI-ja
• Uputiti na specijalistu, poput geriatra, neurologa, geronto-psihijatra ili neuropsihologa

NIA navodi da procjena kognitivnih sposobnosti može biti dio redovnog godišnjeg preventivnog pregleda, što je prirodan trenutak da se pokrenu zabrinutosti. Čak ni kratki testovi koje ljekari koriste sami po sebi nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze demencije. Oni su prvi korak ka potpunijoj procjeni, a dijagnoza može zahtijevati više od jednog pregleda. NIA savjetuje da se osobe s problemima pamćenja vraćaju ljekaru svakih 6 do 12 mjeseci.

Kako s blagošću pokrenuti temu

Ako brinete za nekoga drugog, izaberite miran, privatan trenutak. Govorite o konkretnim stvarima koje ste primijetili, uokvirenim kao briga za njihovo zdravlje, a ne kao kritika. Prijedlog za opći pregled može djelovati manje zastrašujuće. Uključite osobu u odluke i obraćajte joj se kao odrasloj osobi. Naši savjeti za komunikaciju mogu pomoći.

Razgovarajte s ljekarom

Ako primijetite promjene u pamćenju, razmišljanju, raspoloženju ili svakodnevnim sposobnostima koje su nove i stalno se ponavljaju, zakažite pregled kod ljekara primarne zdravstvene zaštite. Kod iznenadne zbunjenosti odmah pozovite 112 ili zdravstvenog radnika osobe. Rani pregled znači da se uzroci koji se mogu liječiti mogu pronaći i, ako je riječ o demenciji, ima više vremena za planiranje i pronalaženje podrške. Brinite i o sebi kroz sve to; pogledajte naš vodič o brizi o sebi za njegovatelje.

Ova stranica sadrži opće informacije, a ne medicinski savjet. Pogledajte našu medicinsku napomenu.