Kako olakšati obroke osobi koja živi s demencijom

Obrok može biti teži za praćenje kad je prostorija bučna, stol pretrpan ili kad je odjednom previše izbora. Nekoliko malih promjena u postavi i tempu može olakšati osobi s demencijom da sudjeluje. Krenite od navika i preferencija te osobe i zadržite ono što već dobro funkcionira.

Smjernice Alzheimer’s Associationa o hrani i jelu i savjeti Dementia Australia o obrocima obje preporučuju mirno okruženje, poznatu hranu i dovoljno vremena. Ovaj vodič obuhvaća okruženje za obrok i svakodnevnu podršku. Nije plan prehrane niti procjena gutanja.

Kako obrok može biti druženje bez pritiska?

Ako osoba voli društvo, sjednite i jedite zajedno s njom. Razgovor neka bude jednostavan, a osobi dopustite da se usredotoči na obrok kad to želi. Izbjegavajte ispravljanje načina na koji koristi pribor ili pitanja koja obrok pretvaraju u test. Ako stol postane bučan ili pretrpan, smanjite broj ljudi ili se preselite na tiše mjesto.

Kad kuhanje postane naporno, poznat gotov obrok ili pomoć pri jednom dijelu posla može olakšati obrok. Dementia Australia kao mogućnost navodi dostavu gotovih obroka kod kuće kad je potrebna. Pitajte koja jela osoba voli i kakvu pomoć prihvaća; praktičnost treba i dalje ostaviti prostor za njezine želje.

Kako stol učiniti lakšim za praćenje?

Prvo učinite obrok jednostavnim izgledom, prije nego što promijenite što se poslužuje.

• Smanjite buku. Isključite televizor i utišajte druge zvukove koji odvlače pozornost. Posjednite osobu dalje od prometa iz kuhinje ako joj to pomaže da se usredotoči.
• Uklonite višak. Stavite samo pribor i začine koje će osoba koristiti. Maknite salvete, cvijeće ili druge predmete koji bi mogli odvući pozornost ili se zamijeniti s hranom.
• Koristite jasan kontrast. Obična tanjurića koja se razlikuju od podmetača ili stola mogu olakšati da se hrana vidi. Izbjegavajte šarene uzorke na tanjurima i stolnjacima.
• Provjerite svjetlo i temperaturu. Osigurajte da osoba može vidjeti tanjur i prije posluživanja provjerite hranu i piće da nisu prevrući.
• Zadržite poznatu rutinu. Ako su određeno mjesto, vrijeme ili raspored stola ugodni, pokušajte ih zadržati. Mijenjajte samo ono što uzrokuje problem.

Što poslužiti?

Krenite od jela koja osoba prepoznaje i voli. Ponudite jedan po jedan tijek ili izbor između dviju poznatih stvari, umjesto punog tanjura s mnogo različitih jela. Manje porcije mogu se ponovno napuniti ako osoba želi više.

Preferencije se mogu mijenjati. Ako osoba odbije omiljeno jelo, nemojte se raspravljati niti inzistirati. Ponudite drugu poznatu opciju, dajte joj pauzu ili pokušajte kasnije. Obrok ne mora slijediti strogi raspored ako je osoba umorna ili uznemirena; zadržite redovita vremena obroka gdje to funkcionira i prilagodite plan potrebama osobe.

Ako je kuhanje postalo teško, član obitelji može pomoći u pripremi dok se osoba uključi u siguran posao koji voli. Naš vodič o kućanskim poslovima ima načine da prilagodite poslove u kuhinji bez pretvaranja u test.

Kako podržati samostalnost osobe?

Dopustite osobi da jede na način koji joj je ugodan i siguran. Može preferirati zdjelu, žlicu, hranu za prste ili manju porciju. Nemojte žurno ispravljati prolivanje niti preuzimati zadatak koji osoba još može sama. Ponudite pomoć kad je osoba želi ili treba i dajte dovoljno vremena za obrok.

Zajedničko jelo može obrok učiniti društvenijim, ako osoba voli društvo. Sjedite u blizini, održavajte lak razgovor i dopustite osobi da se usredotoči na jelo kad joj treba. Izbjegavajte pitanja koja testiraju pamćenje ili komentare o tome koliko je pojela. Ako osoba zastane, pričekajte i pitajte je li spremna za još.

Što ako obroci postanu stresni?

Stanite i potražite praktičan razlog. Prostorija može biti bučna, hrana može biti nepoznata, osobi možda treba toalet, odmor ili promjena položaja. Probajte jednu prilagodbu odjednom, primjerice sklanjanje stola, ponudu vode ili prebacivanje na tiše mjesto. Ako je osoba uznemirena, prekinite i pokušajte kasnije umjesto da je pritišćete da pojede.

Ako osoba često preskače obroke, čini se nelagodno, ima poteškoća s ustima ili rukama ili ima novu promjenu apetita ili težine, zapišite što primjećujete i razgovarajte s liječnikom ili nutricionistom. Nove poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem, ponavljano kašljanje pri jelu ili piću, ili gušenje zahtijevaju savjet stručnjaka. Logoped može procijeniti gutanje i savjetovati sigurne strategije. Nemojte mijenjati strukturu hrane, zgušnjavati tekućine niti primjenjivati tehnike hranjenja prema općenitom popisu.

Jedan nepojeden tanjur ne objašnjava zašto je osoba stala. Potražite obrazac kroz više obroka: određeno jelo, vrijeme, razina buke ili položaj za stolom mogu otežavati zadatak. Ako omiljeno jelo odjednom postane teško, provjerite ima li boli ili nelagode u zubima i pitajte zdravstvenog djelatnika, umjesto da pretpostavite kako je osoba jednostavno izbirljiva.

Za medicinska pitanja ili posebnu prehranu pitajte zdravstvenog djelatnika osobe. Nemojte započinjati restriktivnu prehranu niti mijenjati lijekove kako biste utjecali na apetit bez savjeta. Vodič o prehrani i zdravlju mozga raspravlja o istraživanjima prehrane i rizika od demencije; odvojen je od ovog praktičnog vodiča za obroke.

Treba li obrok uvijek jesti za stolom?

Ne. Ako je sjedenje za stolom naporno ili zbunjujuće, drugo udobno mjesto može bolje odgovarati, ako osoba može sigurno jesti. Manji obrok, međuobrok ili pauza mogu biti bolji od pokušaja da se cijeli obrok pojede prema rasporedu.

Ako je jelo postalo teško kroz više dana ili ste zabrinuti zbog hrane, tekućine ili gutanja, javite se zdravstvenom djelatniku. Za hitno gušenje odmah potražite hitnu pomoć.