Što učiniti nakon pada osobe s demencijom

Pad može biti zastrašujuć i za osobu i za sve u blizini. Ostanite mirni i usredotočite se na neposrednu sigurnost. Nemojte pretpostavljati da osoba nije ozlijeđena samo zato što ne može objasniti što se dogodilo ili gdje je boli.

Što učiniti odmah nakon pada?

Provjerite je li osoba budna, izgleda li ozlijeđeno ili loše i može li reagirati kao obično. Nemojte je žuriti da ustane niti je sami podižite. NHS navodi da je hitna pomoć potrebna ako je osoba možda ozlijedila glavu, leđa, vrat ili kuk, ima neku drugu tešku ozljedu ili ne može ustati.

• Nazovite lokalne hitne službe ako je neki od tih teških znakova moguć. Slijedite upute dispečera.
• Držite osobu ugodno i toplo dok čekate pomoć. Nemojte je pomicati ako sumnjate na tešku ozljedu ili niste sigurni je li to sigurno.
• Ostanite uz nju ako možete. Koristite kratke, smirene riječi. Nemojte je ispitivati o tome što se dogodilo niti inzistirati da ustane.
• Ako osoba boli, ozlijeđena je ili loše je, ali nema neposredne opasnosti, zatražite savjet lokalne hitne medicinske pomoći ili njezina zdravstvenog djelatnika.

Nemojte sami nositi ni podizati osobu. Ako postoji plan skrbi za padove, slijedite ga samo ako odgovara onome što se sada događa; zatražite hitnu pomoć ako je osoba možda teško ozlijeđena.

Što ako se čini da osoba može ustati?

Nemojte žuriti osobu. Pitajte kako se osjeća i želi li pomoć. Ako se čini neozlijeđenom i može ustati uz uobičajenu potporu bez podizanja, dajte joj vremena i ostanite blizu. Stanite ako osjeti bol, zamrači joj se pred očima ili ne može to izvesti. Ako niste sigurni, pitajte zdravstvenog djelatnika umjesto da pokušavate prijenos za koji vam nije pokazano kako se radi.

NHS savjetuje da se nakon ustajanja uzme vremena i odmori. Te upute za samopomoć namijenjene su osobi koja se osjeća sposobnom ustati; nisu razlog da nekoga tko je pao vučete ili nosite. Pokretljivost, ravnoteža i zdravstvene potrebe osobe razlikuju se.

Trebam li se javiti liječniku čak i ako ne vidim ozljedu?

Da. Alzheimer’s Society preporučuje razgovor s liječnikom opće prakse nakon pada, čak i kad mislite da osoba nije ozlijeđena. Ako ste primijetili udarac u glavu, bol, novu zbunjenost, slabost, vrtoglavicu ili promjenu u odnosu na uobičajeno ponašanje, recite to kad nazovete. Nemojte koristiti popis s web-stranice da odlučite da medicinska procjena nije potrebna.

Ako je bilo ozljede glave, slijedite savjet kliničara ili lokalne urgentne službe. NHS smjernice o ozljedi glave opisuju simptome koji zahtijevaju hitnu pozornost. Ako osoba odjednom postane zbunjena, vrlo pospana, povraća ili se čini akutno loše, potražite hitnu pomoć umjesto da čekate redoviti termin.

Koje informacije mogu pomoći zdravstvenom djelatniku?

Nakon što se riješe hitne potrebe, zapišite nekoliko zapažanja i podijelite ih uz pristanak osobe:

• kada i gdje se pad dogodio, ako je poznato;
• što je osoba radila neposredno prije;
• je li pad netko vidio i je li osoba možda udarila glavu;
• koju bol, ozljedu ili promjenu ste primijetili;
• bilo koje nedavne promjene u zdravlju, pokretljivosti, rutini ili lijekovima koje znate.

Opišite što ste vidjeli, umjesto da nagađate zašto je osoba pala. Bilješka može podržati razgovor; ne dijagnosticira uzrok. Ako je moguća teška ozljeda ili nagla promjena, prvo zatražite pomoć umjesto da ispunjavate zapis.

Što pitati pri praćenju?

Kliničar može pomoći odlučiti treba li osobi procjena i na što paziti nakon toga. NHS napominje da procjena rizika od pada može pregledati snagu, vid, sluh, lijekove i prilagodbe doma. Možete pitati:

• Treba li osobi pregled nakon ovog pada, čak i ako ozljeda nije očita?
• Koje promjene ili simptomi bi trebali potaknuti hitnu pomoć?
• Treba li pregledati ravnotežu, vid, sluh, bol ili lijekove?
• Bi li služba za padove ili radni terapeut mogao procijeniti pokretljivost ili kućnu opremu?
• Koga osoba ili obitelj treba kontaktirati ako dođe do novog pada?

Recite kliničaru što znate i što ne znate. Ako pad nitko nije vidio, recite to umjesto da nagađate kako se dogodio. Nemojte prestajati ili mijenjati lijek, kupovati pomagalo za hodanje ili ugrađivati opremu samo na temelju web-stranice. Pravi oslonac ovisi o zdravlju, pokretljivosti, domu i željama osobe.

Kako razmišljati o sljedećem padu?

Kad se riješe neposredni zdravstveni problemi, razmotrite što se događalo u okruženju i rutini. Zakrčen hodnik, promjena osvjetljenja ili nepoznat put mogu biti važni, ali nemojte pretpostavljati da je jedna opasnost uzrokovala pad. Pitajte osobu što je primijetila i što bi prostor učinilo lakšim za korištenje. Ako se osoba ne može sjetiti ili objasniti pad, podijelite što ste promatrali bez pritiskanja na detalje. Zabilježite vrijeme, mjesto, obuću, osvjetljenje, aktivnost i svaku promjenu u odnosu na uobičajeno kretanje ili ponašanje. Kratka bilješka može pomoći kliničaru da traži obrasce; ne određuje uzrok.

Naš vodič o sigurnosti doma pokriva provjere soba jednu po jednu. Ako se pad dogodio tijekom kupanja, pogledajte vodič o kupanju. Liječnik, radni terapeut ili lokalna služba za padove može procijeniti pojedinačne probleme i preporučiti prikladne promjene. Nemojte ugrađivati opremu ni mijenjati propisani lijek samo na temelju ove stranice.

Pad sam po sebi ne pokazuje što osoba može ili ne može. Držite je uključenom u odluke o podršci i slijedite savjet lokalnog skrbničkog tima.